Lekcija 3. Uloga algoritama i društvenih mreža

Glavni izvor vijesti i informacija danas, posebno za mlade ljude, su društvene mreže. Ovo znači da i proizvođači i potrošači vijesti zavise od algoritama koji u potpunosti određuju vrstu sadržaja koji će biti distribuirani potrošačima. Što se tiče proizvođača vijesti, to znači da moraju prilagoditi svoje naslove, fotografije i čitave članke angažmanu, klikovima i dijeljenjima na društvenim mrežama na kojima objavljuju.

Algoritmi društvenih medija su skupovi proračuna i pravila koje platforme koriste kako bi prioritizirale sadržaj koji korisnici vide u svojim fidovima. Jednostavno rečeno, što više vremena provedete gledajući objavu (sliku, video, tekst itd.), više sličnog sadržaja ćete vidjeti u svom fidu. Ako se na bilo koji način angažujete sa tim sadržajem (čitate komentare, lajkujete, komentarišete, dijelite i sačuvate), količina sličnog sadržaja koji se prikazuje u vašem fidu će se dodatno povećati. Ovo nije ograničeno na jednu društvenu mrežu. Ako, na primjer, imate interakciju sa određenom vrstom sadržaja na Fejsbuku, najverovatnije je da će sličan sadržaj biti prikazan na svim drugim društvenim mrežama koje koristite. Određene platforme će koristiti informacije koje pružate u svom profilu kako bi vam ponudile "prikladne" vijesti na osnovu vaše nacionalnosti, rase, starosti, mjesta stanovanja, obrazovanja, mjesta rada itd. Svaka platforma društvenih medija konstantno prati aktivnost svojih korisnika kako bi odredila koji će sadržaj biti najzanimljiviji za njih. Sve sa jednim ciljem – da ih natjera da provedu što više vremena na platformama društvenih mreža. Dakle, šta ovaj cilj znači za distribuciju i promociju sadržaja vijesti?

Korišćenje algoritama može zvučati privlačno za neke, jer bi pomoglo u lakšem sortiranju sadržaja. Međutim, algoritmi se takođe mogu koristiti za ograničavanje ili potpuno isključivanje mišljenja i informacija ako se procijeni da takav sadržaj ne angažuje ciljane korisnike. Oni se takođe koriste za određivanje redosljeda i vremena prikazivanja sadržaja korisnicima. Ovo praktično znači da će, uglavnom, osoba koja se informiše samo putem društvenih medija imati u znatnoj mjeri pristrasno i ograničeno mišljenje. Algoritmi se hrane pristrasnošću potvrde i stvaraju filter mehure, pojačavajući korisničke obrasce ponašanja i ograničavajući kritičko razmišljanje.

Primjeri iz prakse

Američki izbori su obično najpraćeniji izbori na svijetu. Toliko su popularni da su sprovedene studije o tome kako bi građani drugih zemalja glasali da su američki građani. Posljedično, uticaj algoritama na politiku se obično istražuje kroz ove izbore i američke građane.

Na primjer, studije pokazuju da više od polovine korisnika Fejsbuka obuhvaćenih istraživanjem prima politički sadržaj koji odgovara njihovim stavovima, a samo 14,7% korisnika redovno viđa sadržaj koji se kosi sa njihovim stavovima (na primjer, liberali koji vide konzervativni sadržaj, ili obrnuto). Dalje, istraživanja pokazuju da je Twitter (sada poznat kao X) značajno smanjio broj glasova koje je Donald Trump dobio 2016. i 2020. zbog "liberalnih" tvitova koji su naveli glasače sa umjerenim stavovima da ne glasaju za njega. Ovo pokazuje kako društveni mediji mogu imati ozbiljan uticaj na rezultate izbora. Ako uzmemo u obzir algoritme i razmotrimo kako oni značajno ograničavaju sadržaj koji korisnici mogu vidjeti, nema sumnje da bi društvene mreže trebalo strože kontrolisati kada je u pitanju izvještavanje o vijestima.

Štaviše, algoritmi povećavaju potrošnju lažnih vesti. Budući da se algoritmi zasnivaju na ciljanju publike da im pruži onaj sadržaj na koji su potrošili najviše vremena, ovo može dovesti do iskrivljenog osećaja stvarnosti i informacija. U praksi, ovo je primećeno tokom pandemije Kovida-19, gdje su lažne vesti o vakcinama imale ozbiljan uticaj na porast antivakcinacijskog pokreta.

Većina informacija koje su korišćene kao "validni argumenti" za podršku stavovima protiv vakcina dolazile su sa društvenih medija i Jutjuba, a ne iz recenziranih članaka. Čitanje nekoliko ovakvih članaka dovoljno je da algoritmi na svim platformama počnu da "spamuju" isti sadržaj kako bi privukli pažnju korisnika i natjerali ih da provedu što više vremena na mreži.

Diverzifikacija potrošnje vijesti

Kako bi se izbjegli bilo kakvi negativni efekti jednostranih vijesti koji su uglavnom posljedica algoritama, kao što je objašnjeno gore, postoji nekoliko koraka koje treba preduzeti. Prije svega, važno je napomenuti da diverzifikacija potrošnje vijesti nije važna samo za dobijanje tačnih informacija, već i za lakšu provjeru tačnosti, ali je takođe veoma važna za nečije mentalno zdravlje. Kada ste konstantno okruženi jednom vrstom vijesti (posebno ako su negativne), to može imati ozbiljan uticaj na mentalno zdravlje.

Istraživanja pokazuju da potrošnja vijesti, posebno senzacionalističkih priča, može povećati šanse za anksioznost, depresiju i suicidalne tendencije. Zato je važno napomenuti da možete uraditi nekoliko stvari kako biste diverzifikovali svoju potrošnju vijesti:

• Procjena vaših trenutnih navika u vezi sa vijestima i društvenim medijima.

Provjerite da li samo primate informacije i čitate članke koji se pojavljuju u vašim fidovima. Zapišite teme koje se najčešće pojavljuju i provjerite da li postoji obrazac koji bi ukazivao na to da je to zbog algoritama.

• Razmislite o tome koje vrste vijesti postoje.

Razgovarajte sa svojom porodicom i prijateljima o njihovim navikama potrošnje medija. Provjerite da li imaju neke različite navike koje bi mogle pomoći u diverzifikaciji vaših. Takođe možete sami istraživati i čitati iz medija koji se često ili uopšte ne pojavljuju u vašem fidu.

• Diverzifikujte svoje izvore.

Nema ništa loše u tome da dobijate informacije sa društvenih mreža. Međutim, dobijanje informacija isključivo sa društvenih medija nije u redu. Pokušajte da diverzifikujete svoje izvore informacija, posebno ako uspijete da pronađete izvore koji su tačni i ne teže pisanju senzacionalizovanih vijesti napravljenih za klikove i dijeljenja.

• Provjerite vjerodostojnost.

Obično će više izvora vijesti pisati o istoj temi ili događaju. Ako ste zainteresovani za određenu temu ili događaj, pokušajte da pročitate o tome iz više izvora, posebno onih pouzdanijih. Zapamtite, ako nastavite da otvarate članke koji imaju istu tačku gledišta na problem, samo će vam takvi članci biti prikazani. Ponekad morate sami potražiti suprotno mišljenje ako želite da steknete tačnu sliku i adekvatno formirate svoje mišljenje o tome.

• Uvjerite se da su vam vijesti korisne.

Pokušajte da se fokusirate na vijesti koje vas zanimaju, a koje iz pouzdanih izvora. Senzacionalističke priče obično se pojavljuju na fidovima društvenih medija jer privlače najviše klikova i dijeljenja, čak i ako čitaoci nisu zainteresovani za samu temu. Zato ostanite u okviru svojih interesovanja i imajte na umu da li je cilj priče da informiše čitaoce ili da ih natjera da kliknu i dijele dalje.

Postoji nekoliko pitanja koja možete postaviti sebi (i drugima) kako biste provjerili da li diverzifikujete svoju potrošnju vijesti:

• Da li koristim širok spektar različitih izvora?
  
  
• Da li su mi vijesti koje čitam zanimljive?
  
  
• Da li sam svjestan/na da, iako su senzacionalističke priče zanimljive i uzbudljive, one takođe mogu biti lažne?
  
  
• Da li su vijesti koje čitam dobro istražene, vjerodostojne i koriste legitimne izvore u svojim člancima?
  
  
• Da li koristim različite aplikacije i izdavače za dobijanje vijesti?

Ponekad, jednostavno vam je potreban odmor.