Lekcija 6. Lažne vijesti, dezinformacije i malinformacije

Uvod

U današnjem digitalnom svijetu, razlikovanje između činjenica i fikcije je od suštinskog značaja. U ovoj lekciji, naučićete kako da prepoznate "lažne vijesti" i razumijete razliku između dezinformacija i malinformacija. Razmotrićemo primjere i vježbati vještine koje vam pomažu da prepoznate obmanjujuće informacije.

Ciljevi

Na kraju ove lekcije, moći ćete da:

• Definišete lažne vijesti, dezinformacije i malinformacije.
• Prepoznate primjere dezinformacija i malinformacija.
• Koristite praktične alate za provjeru informacija i procjenu njihove pouzdanosti.

 
Definicije i ključni pojmovi

Jedan od najvećih izazova u današnjem svijetu prepunom informacija je osigurati da ono što pronađete bude vjerodostojno. Dezinformacije i malinformacije su raširene, stoga je ključno da provjeravate činjenice sa kojima se susrećete. Ovaj proces podrazumijeva provjeru informacija iz više izvora kako bi ona bila dosljedna i tačna.

• Lažne vijesti: lažne informacije predstavljene kao vijesti.
  Mogu se širiti kroz tradicionalne medije ili društvene mreže.
• Dezinformacije: lažne informacije koje su namjerno stvorene da bi obmanule ljude.
• Malinformacije: netačne informacije koje se dijele bez zle namjere, obično zbog greške ili nesporazuma.
  
  

Primjer:

Zamislite da vidite objavu na društvenim mrežama koja tvrdi da poznata ličnost napušta svoju karijeru kako bi pokrenula novi biznis u vašoj zemlji. Ako je ovo samo glasina koja se dijeli bez provjere činjenica, to su malinformacije. Međutim, ako je neko stvorio priču kako bi promovisao nepovezan proizvod koristeći ime poznate ličnosti, to su dezinformacije.

Izvor: Bundesregierung.de

 
Zašto ljudi prave i dijele lažne vijesti?

Lažne vijesti mogu biti širene iz različitih razloga:

• Finansijska dobit: neki ljudi prave lažne vijesti kako bi privukli klikove i zaradili novac od oglasa.
• Politička agenda: dezinformacije mogu da se koriste za uticaj na javno mnjenje ili manipulaciju ishodima izbora.
• Zabava ili humor: satirične vijesti ponekad mogu biti pogrešno shvaćene kao prave vijesti ako nisu jasno označene.
  
  

Aktivnost:

Sjetite se nedavnog primjera gdje ste vidjeli ili čuli nešto što se kasnije ispostavilo kao netačno. Da li je to bilo dijeljeno namjerno (dezinformacije) ili greškom (nesporazum)? Koji bi mogao biti razlog za to?

Prepoznavanje dezinformacija i malinformacija

Lažne vijesti mogu biti teške za prepoznavanje, posebno ako su napravljene da izgledaju kao pouzdane vijesti. Evo nekih naznaka da je vijest lažna:

• Sumnjivi izvori: da li su informacije iz poznatog i kredibilnog izvora? Da li dolaze od izvora poznatog po širenju senzacionalističkih ili „prenaduvanih“ vijesti?
• Prenaglašeni naslovi: "Šokantno!" ili "Nevjerovatno!"; naslovi često pokušavaju da privuku vašu pažnju, ali nisu uvijek pouzdani.
• Emocionalno nabijen jezik: članci koji pokušavaju da vas naljute ili uplaše mogu koristiti emocije da bi uticali na vas.
• Nedostatak dokaza: pouzdane vijesti imaju izvore ili dokaze koji potkrepljuju njihove tvrdnje. Ako nema dokaza, budite oprezni.

Izvor: Cornel University Library

Studija slučaja:

Razmislite o nedavnom primjeru iz regiona: glasine o čudotvornim ljekovima za COVID-19 širile su se tokom pandemije. Mnogi postovi na društvenim mrežama tvrdili su da određena hrana ili suplementi mogu „izliječiti“ COVID-19. Često su ove tvrdnje bile dezinformacije, stvorene od strane pojedinaca koji su željeli da prodaju određene proizvode. U drugim slučajevima, u pitanju su bile malinformacije, koje su dijelili ljudi koji su neosnovano vjerovali u djelotvornost lijeka.

Praktični alati za verifikaciju informacija

Ove jednostavne tehnike mogu vam pomoći da provjerite da li su informacije pouzdane:

1. Veb-sajtovi za provjeru činjenica:

• Sajtovi kao što su Faktograf (Hrvatska) ili Raskrinkavanje (Srbija) korisni su za provjeru vijesti i tvrdnji.
• Aktivnost: Pronađite aktuelnu priču na internetu i koristite jedan od ovih sajtova da provjerite da li je verifikovana. Šta oni kažu o tome?
  
  

2. Pretraga slika unazad (Reverse Image Search):

• Lažne vijesti često koriste obmanjujuće slike. Možete koristiti Guglovu Reverse Image Search ili TinEye da provjerite da li je slika promijenjena ili korišćena van konteksta.
• Aktivnost: Pretražite sliku koju ste videli u nekoj vesti ili na društvenim mrežama. Gde se još ona pojavljuje? Da li je slika upotrijebljena u istom, originalnom kontekstu, ili joj je dat drugačiji kontekst i značenje?

3. Provjera izvora:

• Potražite izvor originalne informacije. Ako se informacija ne može pratiti do pouzdanog izvora, možda nije vjerodostojna.
• Primjer: ako vijest o javnoj ličnosti nema zvaničnu izjavu ili link ka kredibilnom mediju, budite sumnjičavi.
  
  

Konačna lista za provjeru lažnih vijesti

Prije nego što povjerujete ili podijelite vijesti na internetu, postavite sebi pitanja:

• Ko je izvor ovih informacija?
• Da li naslov pokušava da me šokira ili uplaši?
• Mogu li da pronađem ove vijesti na drugim pouzdanim sajtovima?
• Da li postoje izvori ili dokazi koji podržavaju iznijete tvrdnje?
• Da li sam provjerio/la informacije na pouzdanoj stranici za provjeru činjenica?

Korišćenje ovih alata i savjeta može vam pomoći da postanete kritičniji i odgovorniji korisnik informacija.

Ovaj pristup će vam pomoći da prepoznate lažne vijesti, razumete razliku između dezinformacija i malinformacija, i zaštitite se od obmanjujućih informacija na mreži. Zapamtite, biti informisan znači biti kritičan!