Lekcija 14. Analiziranje medijskih članaka

Danas su ljudi okruženi mnoštvom vijesti, koje su povezane sa različitim temama koje ih zanimaju. Međutim, veoma je važno, posebno kada su u pitanju osjetljive teme, biti u stanju da se te vijesti pročitaju i pravilno razumiju. U tu svrhu, neophodno je da ljudi posjeduju vještine za prepoznavanje tačnosti i relevantnosti izvora i teksta, kao i za kritičko čitanje i analizu sadržaja članka. Ove vještine su neophodne jer je obrada informacija osnova za dalje postupke ljudi, posebno kada su u pitanju teme o kojima čitaju.

Kada govorimo o kritičkom čitanju, ono se može definisati kao „aktivan način čitanja". To je dublji i složeniji angažman sa tekstom. Kritičko čitanje je proces analiziranja, tumačenja i, ponekad, evaluacije. Kada čitamo kritički, koristimo svoje vještine kritičkog mišljenja kako bismo doveli u pitanje i tekst i naše vlastito čitanje istog.” (Duncan)

U tu svrhu, važno je razmotriti kako je strukturisan novinski članak; koji je izvor koji dijeli taj novinski članak; šta je od podijeljenih informacija relevantno i potvrđeno, a šta je nečije mišljenje.

Stoga, ovaj odjeljak pruža kratke informacije o strukturi novinskog članka, elementima članka, relevantnosti izvora i dokaza, kao i razlikovanju između mišljenja i činjenica.

Struktura i elementi novinskog članka

Postoje različite strukture koja se mogu koristiti za koncipiranje i pisanje relevantnog i sveobuhvatnog novinskog članka.

Međutim, danas je najčešća i najpoznatija struktura novinskih članaka takozvana „obrnuta piramida”, koja predstavlja kompoziciju vijesti tako da se najprije iznose najvažnije, a zatim manje važne informacije (vidi University of Hull 2024; Telg & Lundy 2015.)

Ova struktura se uglavnom koristi kako bi se prvo privukla pažnja i fokus čitaoca, a zatim kontinuirano pružale dodatne informacije koje će razjasniti cio tekst vesti.

Obrnuta piramida struktura vijesti se objašnjava na sledeći način:

• Počinje glavnim paragrafom koji je poznat kao lead ili lid. Ovaj pasus je kratak i sadrži najvažnije informacije o vijesti i glavni smisao priče;
• Sljedeća je sekundarna informacija. Ova informacija uključuje dalji opis lid paragrafa sa dodatnim informacijama i drugim relevantnim podacima;
• Naredni dio piramide sadrži pozadinu priče. Ovdje su obuhvaćene sve stvari i događaji koji vode do glavne tačke/događaja vesti;
• Kao posljednji dio su dodatne informacije. To su sve informacije koje dodatno pojašnjavaju glavnu priču i koje ranije nisu bile objašnjene.

Svi gorepomenuti djelovi obrnute piramide takođe sadrže nekoliko elemenata na koje moraju odgovoriti.

Naime, ova struktura za pisanje vijesti mora odgovoriti na „5+1” princip.

To su zapravo različita pitanja kroz koja novinski članak mora pružiti odgovore koji će dati sveobuhvatne informacije u vezi sa temom/događajem.

Tačnije, novinski članak mora odgovoriti na pet+1 osnovnih pitanja:

Ko? Šta? Kada? Gdje? Zašto?, kao i: Kako?

Neki od autora koji rade na ovim pitanjima smatraju da u lid dijelu piramide treba ponuditi najvažnije informacije u vezi sa člankom, a zatim ih dalje dopunjavati dodavanjem sekundarnih informacija.

Sve u svemu, novinski članak, kako bi bio relevantan, mora pratiti specifičnu strukturu prezentovanja informacija, ističući najvažnije informacije na početku i dodajući sve relevantne izvore koji bi trebalo da slijede. Ove činjenice koje slijede su veoma važne i doprinose kritičkom čitanju čitalaca, nudeći im činjenice koje će im služiti za dalje razmatranje podataka prezentovanih u novinskom članku.

Evaluacija izvora i dokaza

Lažne vijesti postaju sve češće u današnje vreme i postoji potreba za kritičkim čitanjem kako bi se izbjeglo širenje takvih informacija ili djelovanje u skladu sa njima. Stoga, sposobnost prepoznavanja relevantnih izvora dokaza je ključna.

Jedan od načina kako otkriti i evaluirati pravi izvor i dokaz je SIFT mehanizam, koji je kreirao Majk Kofild.

Prateći SIFT, cilj je omogućiti čitaocu da preispita izvor iz kog dobija informacije; da razmotri koliko je izvor relevantan i da li čitalac može vjerovati tom izvoru ili ne; da bude u stanju da traži druge izvore koji pokrivaju istu vijest i da analizira u kojoj su mjeri predstavljene informacije u skladu sa stvarnim okruženjem i tačnošću originalnih podataka.

Razlikovanje između vijesti i mišljenja 

Iz gorepomenute strukture novinskog članka i interpretacije dokaza vidljivo je da kada govorimo o razlici između vijesti i mišljenja, zapravo pravimo razliku između činjenica i mišljenja.

Vijesti su bazirane na činjenicama koje mogu biti provjerene i potvrđene kao tačne, što nije slučaj sa mišljenjima. Mišljenja su definisana kao lični stavovi, pogledi i sudovi autora koji piše određeni tekst u vezi sa temom koja je obrađena unutar teksta. Za razliku od mišljenja/stava, vijesti se smatraju činjeničnim jer njihovi dokazi imaju provjerene podatke koji „odgovaraju na pitanja ko, šta, gdje, kada, zašto i kako” (Izen 2021).

Razlikovanje između vijesti (činjenica) i mišljenja je ključno za izgradnju kritičkog čitanja i pomaže čitaocima da bolje razumiju stvarni kontekst tema o kojima čitaju. Pored toga, ova razlika pomaže čitaocu da preispita izložena mišljenja i ne uzima ih kao apsolutnu istinu.