Lekcija 6. - Lažne vijesti, dezinformacije i malinformacije

Uvod

U današnjem digitalnom svijetu, razlikovanje činjenica od fikcije je ključno. U ovoj lekciji ćete naučiti kako prepoznati "lažne vijesti" i razumjeti razliku između dezinformacija i pogrešnih informacija. Pogledat ćemo primjere i vježbati vještine koje će vam pomoći da prepoznate obmanjujuće informacije.

Golovi

 Na kraju ove lekcije, moći ćete:

• Definirajte lažne vijesti, dezinformacije i pogrešne informacije.
• Prepoznajte primjere dezinformacija i pogrešnih informacija.
• Koristite praktične alate za provjeru informacija i procjenu njihove pouzdanosti.

DEFINICIJE I KLJUČNI POJMOVI

Jedan od najvećih izazova u današnjem svijetu bogatom informacijama jeste osigurati da je ono što pronađete vjerodostojno. Dezinformacije i pogrešne informacije su sveprisutne, tako da je ključno provjeriti činjenice na koje nailazite. Ovaj proces uključuje provjeru informacija iz više izvora kako bi se osigurala njihova dosljednost i tačnost.

 Lažne vijesti: lažne informacije predstavljene kao vijesti. Mogu se širiti putem tradicionalnih medija ili društvenih mreža.

 Dezinformacije: lažne informacije koje su namjerno kreirane kako bi obmanule ljude.

Dezinformacije: Netačne informacije podijeljene bez zlonamjerne namjere, obično zbog greške ili nesporazuma.

Primjer:

Zamislite da vidite objavu na društvenim mrežama u kojoj se tvrdi da neka poznata ličnost napušta karijeru kako bi pokrenula novi posao u vašoj zemlji. Ako je ovo samo glasina koja se dijeli bez provjere činjenica, to je dezinformacija. Međutim, ako je neko kreirao priču kako bi promovirao nepovezani proizvod koristeći ime poznate ličnosti, to je dezinformacija.

Izvor: Bundesregierung.de

ZAŠTO LJUDI KREIRAJU I DIJELE LAŽNE VIJESTI?

Lažne vijesti se mogu širiti iz različitih razloga:

•  Finansijska dobit: Neki ljudi kreiraju lažne vijesti kako bi privukli klikove i zaradili novac od oglasa.
•  Politička agenda: dezinformacije se mogu koristiti za utjecaj na javno mnijenje ili manipuliranje rezultatima izbora.
•  Zabava ili humor: Satirične vijesti se ponekad mogu zamijeniti za prave vijesti ako nisu jasno označene.

Aktivnost

Sjetite se nedavnog slučaja u kojem ste vidjeli ili čuli nešto što se kasnije ispostavilo kao lažno. Da li je to podijeljeno namjerno (dezinformacija) ili greškom (nesporazum)? Šta bi mogao biti razlog za to?

PREPOZNAVANJE DEZINFORACIJA I MALINFORMACIJA

Lažne vijesti mogu biti teško uočljive, posebno ako su predstavljene da izgledaju kao pouzdane vijesti. Evo nekoliko pokazatelja da su vijesti lažne:

• Sumnjivi izvori: da li informacije potiču iz poznatog i vjerodostojnog izvora? Da li dolaze iz izvora poznatog po širenju senzacionalističkih ili "preuveličanih" vijesti?
• Pretjerani naslovi: "Šokantno!" ili "Nevjerovatno!"; naslovi često pokušavaju privući vašu pažnju, ali nisu uvijek pouzdani.
• Emotivno nabijen jezik: Članci koji pokušavaju da vas naljute ili uplaše mogu koristiti emocije da bi uticali na vas.
• Nedostatak dokaza: pouzdani izvori vijesti imaju izvore ili dokaze koji potkrepljuju njihove tvrdnje. 

Ako nema dokaza, budite oprezni.

Izvor: Biblioteka Univerziteta Cornell

Studija slučaja:

Razmotrimo nedavni primjer iz regije: glasine o čudotvornim lijekovima za COVID-19 proširile su se tokom pandemije. Mnogi postovi na društvenim mrežama tvrdili su da određena hrana ili dodaci prehrani mogu "izliječiti" COVID-19. Često su te tvrdnje bile dezinformacije, koje su kreirali pojedinci koji su željeli prodati određene proizvode. U drugim slučajevima, to su bile dezinformacije koje su dijelili ljudi koji su neosnovano vjerovali u učinkovitost lijeka.

PRAKTIČNI ALATI ZA PROVJERU INFORMACIJA

Ove jednostavne tehnike vam mogu pomoći da provjerite da li su informacije pouzdane:

1. Web stranice za provjeru činjenica

• Stranice poput  Faktografa (Hrvatska) ili Raskrinkavanja ( Srbija ) su korisne za provjeru vijesti i tvrdnji .
• Aktivnost: pronađite aktuelnu priču na internetu i koristite jednu od ovih stranica da provjerite da li je potvrđena. Šta oni kažu o njoj?

2. Obrnuta pretraga slika

• Lažne vijesti često koriste obmanjujuće slike. Možete koristiti Googleovu obrnutu pretragu slika ili TinEye da provjerite je li slika izmijenjena ili korištena izvan konteksta.
• Aktivnost: Potražite sliku koju ste vidjeli u vijestima ili na društvenim mrežama. Gdje se još pojavljuje? Da li je slika korištena u istom, originalnom kontekstu ili joj je dat drugačiji kontekst i značenje?

3. Provjera izvora

• Potražite izvor originalne informacije. Ako se informacija ne može pratiti do pouzdanog izvora, možda nije vjerodostojna.
• Primjer: ako vijest o javnoj ličnosti nema službenu izjavu ili link do vjerodostojnog medija, budite sumnjičavi.

ULTIMATIVNA LISTA ZA KONTROLU LAŽNIH VIJESTI

Prije nego što povjerujete u vijesti na internetu ili ih podijelite, postavite sebi ova pitanja:

• Ko je izvor ovih informacija?
• Da li me naslov pokušava šokirati ili uplašiti?
• Mogu li pronaći ovu vijest na drugim pouzdanim stranicama?
• Postoje li izvori ili dokazi koji potkrepljuju iznesene tvrdnje?
• Jesam li provjerio/la informacije na pouzdanoj stranici za provjeru činjenica?

Korištenje ovih alata i savjeta može vam pomoći da postanete kritičniji i odgovorniji korisnik informacija.

Ovaj pristup će vam pomoći da prepoznate lažne vijesti, shvatite razliku između dezinformacija i pogrešnih informacija i zaštitite se od obmanjujućih informacija na internetu. Zapamtite, biti informiran znači biti kritičan!