Poglavlje 10 - Što je kritičko razmišljanje?

UVOD

Kritičko razmišljanje je suštinska vještina za medijsku pismenost – i prepoznavanje istine općenito – koja uključuje sposobnost analize informacija, vrednovanja dokaza i donošenja promišljenih zaključaka. Stoga je ono ključno u tehnokratskom društvu kao što je naše, gdje postoji mnogo informacija i teško je znati koje su lažne, a koje istinite; također je to osnovna vještina u demokratskom društvu, koje bi trebalo težiti pružanju uravnoteženih argumenata svojim članovima i omogućiti im da donose informirane odluke – primjenjujući pri tome rasuđivanje, izbore, odluke i zaključke. To je misaoni proces koji zahtjeva aktivno angažiranje na idejama, omogućavajući pojedincima da jasno i racionalno razmišljaju o tome u što vjerovati ili što činiti. Ovaj tekst istražuje porijeklo kritičkog razmišljanja, značajne ličnosti koje su doprinijele njegovom razvoju, praktičnu primjenu i njegovu ključnu ulogu u društvu.

Korjeni kritičkog razmišljanja: Sokrat, primalja (babica) kritičkog razmišljanja

Korijeni kritičkog razmišljanja mogu se pratiti od antičkih civilizacija, posebno u Staroj Grčkoj. Stari Grci živjeli su u odvojenim gradovima-državama zvanim polis, a možemo reći da je kritičko razmišljanje rođeno u jednom od njih, u antičkoj Ateni, od 6. do 4. stoljeća prije nove ere. Filozofi poput Sokrata, Platona i Aristotela postavili su temelje za sistematsko istraživanje i racionalno razmišljanje. Sokrat – učitelj Platona, koji je zauzvrat podučavao Aristotela – mogao bi biti nazvan ocem kritičkog razmišljanja.

Naime, prije Sokrata, stari Grci su tražili istinu o svijetu od svojih pjesnika ili proroka, poput Homera, uglavnom vjerujući da su oni ti koji drže ključeve znanja i da su inspirirani božanstvom. Sokrat je, međutim, tvrdio da istina nije poetska, simbolična ili apstraktna, već da se može doći do nje kroz racionalni razgovor i kroz dijalog koji uključuje pitanja i odgovore, postupno sužavajući temu do njenog najbitnijeg pojma – istine.  Drugim riječima, Sokrat je tvrdio da on ne zna istinu unaprijed, već da je razvio model racionalnog razmišljanja, koji je nazvao „metoda primaljstva“, vjerojatno zato što je bio sin primalje odnosno babice. Vjerovao je da istina već postoji u nečijem umu i da je samo potrebno izvući je od tamo i pomoći joj da se rodi. Ovo je poznato kao Sokratova metoda – oblik kooperativnog argumentativnog dijaloga koji stimulira kritičko razmišljanje postavljanjem pitanja i davanjem odgovora kako bi se potaknulo dublje razmišljanje i uvid. Ova metoda naglašava važnost preispitivanja pretpostavki i traženja jasnog pojma i definicije-određenja. 

Iako Sokrat sam nije ništa zapisivao, o njegovim učenjima saznajemo preko njegovog učenika Platona, budući da je Sokrat glavni lik u nekoliko njegovih dijaloga. U jednom od njih, pod nazivom Teetet (4. stoljeće prije nove ere, besplatna knjiga), Sokrat opisuje svoju metodu primaljstva na sljedeći način:

Tokom Renesanse, naglasak na humanizmu potaknuo je dalji razvoj kritičkog razmišljanja. Mislioci poput Descartes-a i Locke-a uveli su ideje skepticizma i empirizma, ohrabrujući pojedince da preispituju prihvaćene istine i traže znanje kroz promatranje i razum. 

Mramorna glava Sokrata iz Louvre-a
 (1. stoljeće nove ere.)

U periodu Prosvjetiteljstva, pojavili su se racionalizam i naučno istraživanje, što je dodatno promoviralo kritičko razmišljanje kao temelj znanja. 

U 20. stoljeću, John Dewey zagovarao je iskustveno obrazovanje i refleksivno razmišljanje, ističući važnost kritičkog razmišljanja u rješavanju problema i donošenju odluka. Dewey je tvrdio da je kritičko razmišljanje ključno za efikasno građanstvo i osobni razvoj.

Danas, ličnosti poput Eduard-a de Bona doprinijele su razumijevanju kreativnog i lateralnog mišljenja, naglašavajući neophodnost razmišljanja izvan tradicionalne logike za rješavanje složenih problema. Osim toga, mislioci poput Daniel-a Kahnema i Richard-a Thaler-a istraživali su kognitivne pristranosti (cognitive bias) i procese donošenja odluka, razjašnjavajući psihološke aspekte kritičkog razmišljanja.

Praktična primjena kritičkog razmišljanja

Kritičko razmišljanje primjenjivo je u različitim kontekstima, uključujući obrazovanje, biznis, zdravstvo i svakodnevni život. U obrazovanju, vještine kritičkog razmišljanja omogućavaju učenicima da analiziraju tekstove, procjenjuju argumente i razvijaju svoje perspektive o složenim pitanjima. Na primjer, učenici mogu kritizirati povijesni događaj ispitivanjem više stavova, razmatranjem dokaza i formuliranjem osobnih zaključaka.

U svijetu biznisa, kritičko razmišljanje ključno je za strateško planiranje i rješavanje problema. Lideri koriste kritičko razmišljanje kako bi procijenili tržišne trendove, analizirali rizike i donosili odluke koje pokreću uspjeh organizacije. Na primjer, kompanija koja se suočava sa padom prodaje može koristiti kritičko razmišljanje kako bi analizirala povratne informacije kupaca, identificirala osnovne probleme i razvila efikasne marketinške strategije.

U zdravstvu, kritičko razmišljanje od vitalnog je značaja za postavljanje dijagnoze i planiranje liječenja. Medicinski stručnjaci moraju procijeniti simptome, razmotriti različita moguće stanja i odrediti najbolji tok djelovanja. Na primjer, liječnik može analizirati pacijentovu medicinsku povijest, provesti pretrage i procijeniti prednosti i rizike različitih tretmana prije nego što da preporuku.

Politička uloga kritičkog razmišljanja u društvu

Kritičko razmišljanje igra ključnu ulogu u poticanju informiranih i angažiranih građana. U demokratskom društvu, ključno je da pojedinci kritički procjenjuju informacije, posebno u dobu dezinformacija i brzog tehnološkog napretka. Kritičko razmišljanje omogućava građanima da prepoznaju pouzdane izvore, analiziraju političke argumente i donose informirane odluke tokom izbora.

Štoviše, kritičko razmišljanje doprinosi društvenom napretku potičući dijalog i razumijevanje. Ono stvara okruženje u kome su različite perspektive cijenjene, omogućavajući suradnju u rješavanju problema. Na primjer, organizacije u zajednici često se oslanjaju na kritičko razmišljanje kako bi riješile društvene probleme, uključivanjem zainteresiranih strane u rasprave koje vode do efikasnih rješenja.

Igre i aktivnosti za razvoj kritičkog razmišljanja

Chess.com – Besplatna online platforma za igranje šaha koja unapređuje strateško razmišljanje, predviđanje i planiranje. Chess.com je web stranica posvećen šahu i milijunima šahista širom sveta koji vole ovu igru. To je mjesto gdje možete pokazati tko ste, podijeliti svoja mišljenja, unaprijediti svoju igru i uživati u svim aspektima šaha!

The Talos Principle Nije besplatna, ali je vrijedna spomena filozofska igra u prvom licu sa zagonetkama, smještena u kontradiktorni svet antičkih ruševina i napredne tehnologije. Dan vam je zadatak od strane tvorca da rješavate seriju sve složenijih zagonetki, i morate odlučiti da li imati vere ili postavljati teška pitanja: Tko ste? Koja je vaša svrha? I što ćete uraditi po tom pitanju?

Spent Ovo je online igra o siromaštvu i beskućništvu. Razvila ju je marketinška agencija McKinney za svog pro bono klijenta Urban Ministries of Durham, neprofitnu organizaciju u Durham-u, North Carolina, koja pruža usluge siromašnima.

Spent se zasniva na konceptu budžetiranja i različitih izazova sa kojima se suočavamo u svakodnevnom životu. Dok igrate, suočit ćete se sa više teških scenarija i morati ćete donositi ključne odluke koje će direktno utjecati na vaš prihod (u igri).

Numberdyslexia.com Nudi lijepu kolekciju online igara za poboljšanje vještina kritičkog razmišljanja, uključujući klasične poput Sudoku-a, Tangram-a itd.

Brainstorm - Kritičko razmišljanje se svodi na donošenje odluka na osnovu analitičkog promatranja, a ova igra omogućava pojedincima da razmišljaju i pronalaze odgovore na izazovna pitanja. Maksimalno četiri igrača mogu se pridružiti i takmičiti u izvršavanju malih zadataka i ciljeva prije svih ostalih. Igrači će morati da guraju svoje mozgove do granica, što znači da će ova igra stimulirati njihov mozak i omogućiti im vježbanje kritičkog razmišljanja.

 
Zaključak

Za kraj, kritičko razmišljanje je ključna vještina sa dubokim povijesnim korijenima i značajnim implikacijama za osobni razvoj i društveni napredak. Razumijevanjem njegovog porijekla, prepoznavanjem utjecajnih mislilaca i primjenom u različitim kontekstima, pojedinci mogu unaprijediti svoju sposobnost kritičkog razmišljanja i značajno doprinijeti svojim zajednicama. Uključivanje u vježbe dizajnirane za poticanje kritičkog razmišljanja dodatno će osnažiti učenike i građane da se snađu u složenostima modernog života.