Poglavlje 14 - Analiziranje medijskih članaka

Danas su ljudi okruženi mnoštvom vijesti, koje su povezane sa različitim temama koje ih zanimaju. Međutim, veoma je važno, posebno kada su u pitanju osjetljive teme, biti u stanju te vijesti pažljivo pročitati i pravilno razumjeti. U tu svrhu, neophodno je da ljudi posjeduju vještine za prepoznavanje točnosti i relevantnosti izvora i teksta, kao i za kritičko čitanje i analizu sadržaja članka. Ove vještine su neophodne jer je obrada informacija osnova za daljnje postupke ljudi, posebno kada su u pitanju teme o kojima čitaju.

Kada govorimo o kritičkom čitanju, ono se može definirati kao „Aktivan način čitanja. To je dublji i složeniji angažman sa tekstom. Kritičko čitanje je proces analiziranja, tumačenja i, ponekad, evaluacije. Kada čitamo kritički, koristimo svoje vještine kritičkog razmišljanja kako bismo doveli u pitanje i tekst i naše vlastito čitanje istog.” (Duncan)

U tu svrhu, važno je razmotriti kako je strukturiran novinski članak; koji je izvor koji dijeli taj novinski članak; što je od podijeljenih informacija relevantno i potvrđeno, a što je nečije mišljenje.

Stoga, ovaj odjeljak pruža kratke informacije o strukturi novinskog članka, elementima članka, relevantnosti izvora i dokaza, kao i razlikovanju između mišljenja i činjenica.

Struktura i elementi novinskog članka

Postoje različite strukture koja se mogu koristiti za koncipiranje i pisanje relevantnog i sveobuhvatnog novinskog članka.

Međutim, danas je najčešća i najpoznatija struktura novinskih članaka takozvana „obrnuta piramida”, koja predstavlja kompoziciju vijesti tako da se prvo iznose najvažnije, a zatim manje važne informacije (vidi University of Hull 2024; Telg & Lundy 2015.)

Ova struktura se uglavnom koristi kako bi se prvo privukla pažnja i fokus čitaoca, a zatim kontinuirano pružale dodatne informacije koje će razjasniti cijeli tekst vijesti.

Struktura vijesti “obrnuta piramida” se objašnjava na sljedeći način:

• Počinje glavnim paragrafom koji je poznat kao lead. Ovaj pasus je kratak i sadrži najvažnije informacije o vijesti i glavni smisao priče;
  
  
• Sljedeća je sekundarna informacija. Ova informacija uključuje dalji opis lead paragrafa sa dodatnim informacijama i drugim relevantnim podacima;
  
  
• Naredni dio piramide sadrži pozadinu priče. Ovdje su obuhvaćene sve stvari i događaji koji vode do glavne točke/događaja vijesti;
  
  
• Kao posljednji dio su dodatne informacije. To su sve informacije koje dodatno pojašnjavaju glavnu priču i koje ranije nisu bile objašnjene.

Svi gore spomenuti dijelovi obrnute piramide također sadrže nekoliko elemenata na koje moraju odgovoriti.

Naime, ova struktura za pisanje vijesti mora odgovoriti na „5+1” princip.

To su zapravo različita pitanja na koja novinski članak mora pružiti odgovore kako bi dao sveobuhvatne informacije u odnosu na temu/događaj.

Točnije, novinski članak mora odgovoriti na 5+1 osnovnih pitanja:

Tko? Što? Kada? Gdje? Zašto?, kao i: Kako? 

Neki od autora koji rade na ovim pitanjima smatraju da u lead djelu piramide treba ponuditi najvažnije informacije u vezi sa člankom, a zatim ih dalje dopunjavati dodavanjem sekundarnih informacija.

Sve u svemu, novinski članak, kako bi bio relevantan, mora pratiti specifičnu strukturu prezentiranja informacija, ističući najvažnije informacije na početku i dodajući sve relevantne izvore koji bi trebalo da slijede. Ove činjenice koje slijede su veoma važne i doprinose kritičkom čitanju čitalaca, nudeći im činjenice koje će im služiti za dalje razmatranje podataka prezentiranih u novinskom članku.

Evaluacija izvora i dokaza

Lažne vijesti postaju sve češće u današnje vrijeme i postoji potreba za kritičkim čitanjem kako bi se izbjeglo širenje takvih informacija ili djelovanje u skladu sa njima. Stoga, sposobnost prepoznavanja relevantnih izvora dokaza je ključna.

Jedan od načina kako otkriti i evaluirati pravi izvor i dokaz je SIFT mehanizam, koji je kreirao Mike Caufield (Evaluating News Resources).

Prateći SIFT, cilj je omogućiti čitatelju da preispita izvor iz kojeg dobiva informacije; da razmotri koliko je izvor relevantan i da li čitatelj treba vjerovati tom izvoru ili ne; kako bi bio u stanju da traži druge izvore koji pokrivaju istu vijest i da analizira u kojoj su mjeri predstavljene informacije u skladu sa stvarnim okruženjem i točnošću originalnih podataka.

Razlikovanje između vijesti i mišljenja

Iz gore spomenute strukture novinskog članka i interpretacije dokaza vidljivo je da kada govorimo o razlici između vijesti i mišljenja, zapravo pravimo razliku između činjenica i mišljenja.

Vijesti su bazirane na činjenicama koje mogu biti provjerene i potvrđene kao točne, što nije slučaj sa mišljenjima. Mišljenja su definirana kao osobni stavovi, pogledi i prosudbe autora koji piše određeni tekst u odnosu na temu koja je obrađena unutar teksta. Za razliku od mišljenja/stava, vijesti se smatraju činjeničnim jer njihovi dokazi imaju provjerene podatke koji „odgovaraju na pitanja tko, što, gdje, kada, zašto i kako” (Izen 2021).

Razlikovanje između vijesti (činjenica) i mišljenja je ključno za izgradnju kritičkog čitanja i pomaže čitateljima da bolje razumiju stvarni kontekst tema o kojima čitaju. Pored toga, ova razlika pomaže čitatelju da preispita izložena mišljenja i ne uzima ih kao apsolutnu istinu.