Nastavna Jedinica 3. Uloga algoritama i društvenih mreža

Glavni izvor vijesti i informacija danas, posebno za mlade ljude, su društvene mreže. Ovo znači da i proizvođači i potrošači vijesti zavise od algoritama koji u potpunosti određuju vrstu sadržaja koji će biti distribuirani potrošačima. Što se tiče proizvođača vijesti, to znači da moraju prilagoditi svoje naslove, fotografije i čitave članke angažmanu, klikovima i dijeljenjima na društvenim mrežama na kojima objavljuju.

Algoritmi društvenih medija su skupovi izračuna i pravila koje platforme koriste kako bi prioritizirale sadržaj koji korisnici vide u svojim feedovima. Jednostavno rečeno, što više vremena provedete gledajući objavu (sliku, video, tekst itd.), više osobnog sadržaja ćete vidjeti u svom feedu. Ako na bilo koji način interaktirate sa tim sadržajem (čitate komentare, lajkate, komentirate, dijelite i spremite), količina osobnog sadržaja koji se prikazuje u vašem feedu će se dodatno povećati. Ovo nije ograničeno na jednu društvenu mrežu. Ako, na primjer, imate interakciju sa određenom vrstom sadržaja na Facebook-u, najvjerojatnije je da će sličan sadržaj biti prikazan na svim drugim društvenim mrežama koje koristite. Određene platforme će koristiti informacije koje pružate na svom profilu kako bi vam ponudile "prikladne" vijesti na osnovu vaše nacionalnosti, rase, starosti, mjesta stanovanja, obrazovanja, mjesta rada itd. Svaka platforma društvenih medija konstantno prati aktivnost svojih korisnika kako bi odredila koji će sadržaj biti najzanimljiviji za njih. Sve sa jednim ciljem – da ih natjera da provedu što više vremena na platformama društvenih mreža. Dakle, što ovaj cilj znači za distribuciju i promociju sadržaja vijesti? 

Korištenje algoritama može zvučati privlačno za neke, jer bi pomoglo u lakšem sortiranju sadržaja. Međutim, algoritmi se također mogu koristiti za ograničavanje ili potpuno isključivanje mišljenja i informacija ako se procjeni da takav sadržaj ne angažira ciljane korisnike. Oni se također koriste za određivanje redoslijeda i vremena prikazivanja sadržaja korisnicima. Ovo praktički znači da će, uglavnom, osoba koja se informira samo putem društvenih medija imati u znatnoj mjeri pristrano i ograničeno mišljenje. Algoritmi se hrane pristranošću potvrde (confirmation bias) i stvaraju filter balone, pojačavajući korisničke obrasce ponašanja i ograničavajući kritičko razmišljanje.

PRIMJERI IZ PRAKSE

Američki izbori su obično najpraćeniji izbori na svijetu. Toliko su popularni da su provedene studije o tome kako bi građani drugih zemalja glasali da su američki građani. Posljedično, utjecaj algoritama na politiku se obično istražuje kroz ove izbore i američke građane.

Na primjer, studije pokazuju da više od polovine korisnika Facebook-a obuhvaćenih istraživanjem prima politički sadržaj koji odgovara njihovim stavovima, a samo 14,7% korisnika redovno vidi sadržaj koji se kosi sa njihovim stavovima (na primjer, liberali koji vide konzervativni sadržaj, ili obrnuto). Dalje, istraživanja pokazuju da je Twitter (sada poznat kao X) značajno smanjio broj glasova koje je Donald Trump dobio 2016. i 2020. zbog "liberalnih" tweet-ova koji su naveli glasače sa umjerenim stavovima da ne glasaju za njega. Ovo pokazuje kako društveni mediji mogu imati ozbiljan utjecaj na rezultate izbora. Ako uzmemo u obzir algoritme i razmotrimo kako oni značajno ograničavaju sadržaj koji korisnici mogu vidjeti, nema sumnje da bi društvene mreže trebalo strože kontrolirati kada je u pitanju izvještavanje o vijestima.

Štoviše, algoritmi povećavaju konzumaciju lažnih vijesti. Budući da se algoritmi zasnivaju na ciljanju publike kako bi im se pružio onaj sadržaj na koji su potrošili najviše vremena, ovo može dovesti do iskrivljenog osjećaja stvarnosti i informacija. U praksi, ovo je primijećeno tokom pandemije Covida-19, gdje su lažne vijesti o cjepivima imale ozbiljan utjecaj na porast anti-vakcinacijskog pokreta.

Većina informacija koje su korištene kao "valjani argumenti" za podršku stavovima protiv cjepiva dolazile su sa društvenih medija i YouTube-a, a ne iz recenziranih članaka. Čitanje nekoliko ovakvih članaka dovoljno je da algoritmi na svim platformama počnu da "spamaju" isti sadržaj kako bi privukli pažnju korisnika i natjerali ih da provedu što više vremena na mreži. 

DIVERSZIFIKACIJA POTROŠNJE VIJESTI

Kako bi se izbjegli bilo kakvi negativni efekti jednostranih vijesti koji su uglavnom posljedica algoritama, kao što je objašnjeno gore, postoji nekoliko koraka koje treba poduzeti. Prije svega, važno je napomenuti da diversifikacija potrošnje vijesti nije važna samo za dobivanje točnih informacija, već i za lakšu provjeru točnosti, ali je također veoma važna za nečije mentalno zdravlje. Kada ste konstantno okruženi jednom vrstom vijesti (posebno ako su negativne), to može imati ozbiljan utjecaj na mentalno zdravlje.

Istraživanja pokazuju da potrošnja vijesti, posebno senzacionalističkih priča, može povećati šanse za anksioznost, depresiju i suicidalne tendencije. Zato je važno napomenuti da možete uraditi nekoliko stvari kako biste diversificirali svoju potrošnju vijesti:

• Procjena vaših trenutnih navika u vezi sa vijestima i društvenim medijima.

Provjerite da li samo primate informacije i čitate članke koji se pojavljuju u vašim feedovima. Zapišite teme koje se najčešće pojavljuju i provjerite da li postoji obrazac koji bi ukazivao na to da je to zbog algoritma.

• Razmislite o tome koje vrste vijesti postoje. 

Razgovarajte sa svojom porodicom i prijateljima o njihovim navikama potrošnje medija. Provjerite da li imaju neke različite navike koje bi mogle pomoći u diversifikaciji vaših. Također možete sami istraživati i čitati iz medija koji se često ili uopće ne pojavljuju u vašem feedu.

• Diversificirajte svoje izvore. 

Nema ništa loše u tome da dobijete informacije sa društvenih mreža. Međutim, dobivanje informacija isključivo sa društvenih medija nije u redu. Pokušajte da diversificirate svoje izvore informacija, posebno ako uspijete pronaći izvore koji su točni i ne teže pisanju senzacionalističkih vijesti napravljenih za klikove i dijeljenja.

• Provjerite vjerodostojnost.

Obično će više izvora vijesti pisati o istoj temi ili događaju. Ako ste zainteresirani za određenu temu ili događaj, pokušajte pročitati o tome iz više izvora, posebno onih pouzdanijih. Zapamtite, ako nastavite da otvarate članke koji imaju istu perspektivu na problem, samo će vam takvi članci biti prikazani. Ponekad morate sami potražiti suprotno mišljenje ako želite da steknete točnu sliku i adekvatno formirate svoje mišljenje o temi.

• Uvjerite se da su vam vijesti korisne. 

Pokušajte se fokusirati na vijesti koje vas zanimaju, a koje iz pouzdanih izvora. Senzacionalističke priče obično se pojavljuju na feedovima društvenih medija jer privlače najviše klikova i dijeljenja, čak i ako čitaoci nisu zainteresirani za samu temu. Zato ostanite u okviru svojih interesa i imajte na umu da li je cilj priče da informira čitaoce ili da ih natjera da kliknu i dijele dalje.

Postoji nekoliko pitanja koja možete postaviti sebi (i drugima) kako biste provjerili da li diversificirate svoju potrošnju vijesti:

• Da li koristim širok spektar različitih izvora?
  
  
• Da li su mi vijesti koje čitam zanimljive?
  
  
• Da li sam svjestan da, iako su senzacionalističke priče zanimljive i uzbudljive, one također mogu biti lažne?
  
  
• Da li su vijesti koje čitam dobro istražene, vjerodostojne i koriste legitimne izvore u svojim člancima?
  
  
• Da li koristim različite aplikacije i izdavače za dobivanje vijesti?

Naravno, ne morate ovo raditi za doslovce svaku informaciju koju dobijete; ponekad, jednostavno vam je potreban odmor i opuštanje.