Nastavna jedinica 4. Post-istina i informacijski poremećaj

UVOD

Danas su mediji i internet preplavljeni ogromnim količinama informacija, koje često uključuju i značajnu količinu lažnog sadržaja. Ovo preopterećenje informacijama dodatno otežava pojedincima da razlikuju što je istinito, a što lažno.

Posljedice široko rasprostranjenih dezinformacija mogu biti značajne. Ako znatan dio populacije vjeruje u činjenično netočna uvjerenja, to može dovesti do toga da dezinformacije budu temelj političkih i društvenih odluka koje potkopavaju opću dobrobit zajednice. Tako, recimo, ako većina ljudi povjeruje u to da je Zemlja ravna ploča, moguće je da će oni utjecati na to da se izmjene osnove obrazovanja djece u školama. Ili, ako većina ljudi vjeruje da bolesti u osnovi dolaze od farmaceutskog lobija, obavezno cijepljenje djece protiv dječje paralize i drugih bolesti može biti ukinuto. Ove dinamike naglašavaju ključnu važnost točnih informacija u oblikovanju kako kolektivne politike, tako i individualnih izbora.

Kako bismo se efikasno borili protiv dezinformacija i lažnih vijesti, neophodno je razumjeti nekoliko ključnih koncepata. To uključuje razumijevanje mehanizama kroz koje ljudi stiču informacije i razvijaju svoje mišljenje i uvjerenja. također, važno je analizirati kako se takve lažne informacije stvaraju, šire i zašto su efikasne.

POST-ISTINA

Ljudi sve više vjeruju informacijama koje im se, naprosto, dopadaju ili odgovaraju njihovim osjećajima i osobnim uvjerenjima, umjesto da traže i prihvaćaju informacije koje se smatraju činjeničnim i objektivnim. Post-istina se definira kao odnos ili označavanje okolnosti u kojima su objektivne činjenice manje utjecajne u oblikovanju javnog mnijenja od pozivanja na emocije i osobna uvjerenja.

Politika post-istine razvija se u polariziranom okruženju, gdje je "ideja istine već podjeljena na pojmove moje istine naspram tvoje istine". Lažne vijesti dodatno pojačavaju polarizaciju, uzrokuju korupciju i narušavaju "tkivo demokratije". Drugim riječima, postojeća politička i društvena polarizacija se pojačavaju kroz lažne vijesti.

INFORMACIJSKI POREMEĆAJ

Pojam "lažne vijesti" ne obuhvaća puni spektar obmanjujućeg sadržaja, jer neki takvi sadržaji nisu nužno lažni. Kako bi se uklonilo ovo ograničenje, uveden je koncept "informacijskog poremećaja", koji odražava složen fenomen koji obuhvaća različite oblike obmane i posljedica ovakvih netočnih informacija. Postoji blaže informacijskog „zagađenje“, koje je relativno bezopasno, i znatnije informacijskog „zagađenje“, koje je duboko obmanjujuće. Informacijski poremećaj se obično klasificira u tri kategorije.

1. Dezinformacije su sadržaji koji su namjerno lažni i dijeljeni kako bi nanijeli štetu. Primjeri uključuju lažne ili manipulirane audio-vizualne sadržaje, teorije zavjere ili glasine.
   
   Primjer: tokom predsjedničkih izbora u Francuskoj 2017. godine, na društvenim mrežama se proširila glasina da francuski predsjednik Emmanuel Macron ima tajni ofshore račun na Bahamima. Dokumenti koji su kružili na internetu, kao što je ugovor sa bankom (uključujući Macronov potpis i kontakt informacije banke), dokazano su bili lažni. U posljednje tri godine, brojne dezinformacije su se širile o ratu u Ukrajini. Članak Snopes-a UKRAINE: New Crisis, Grimly Familiar Disinformation Trends razotkriva brojne zloupotrebe prethodnih video zapisa koji su navodno iz Ukrajine, uvredljive meme-ove i teorije zavjere koje šire strah kroz dezinformacije.
2. Misinformacije: Ovo se događa kada se lažne informacije dijele, ali bez namjere da se nanese šteta. Kada dezinformaciju podjeli osoba koja ne shvaća da je taj podatak lažan ili obmanjujući, ona postaje misinformacija. Ovo uključuje netočne opise slika, datume, statistike, prijevode.
   Primjer: godine 2017, tri francuska policajca i turista su ubijeni od strane ISIS terorista. Dan nakon nesretnog događaja, video koji je objavio Paul Golding, vođa ekstremno desničarske britanske političke organizacije, tvrdio je da londonski muslimani slave teroristički napad. U stvarnosti, video je originalno objavljen na YouTube-u 2009. godine i prikazivao je grupu Pakistanaca kako slave pobjedu Pakistana u kriket utakmici. 
   
   

1. Malinformacije obuhvaćaju dijeljenje istinitih informacija kako bi se nanijela šteta, često objavljivanjem informacija koje bi trebale da ostanu privatne u javnu sferu ili zlonamjernim iskrivljavanjem istinitih informacija, kao što su kontekst, datum ili vrijeme.
   
   Primjer: godine 2016, hakiran je nalog e-pošte John Podeste, predsjednika predizborne kampanje Hillary Clinton, i njegove e-poruke su objavljene putem Wikileaks-a. Podesta je odbio da potvrdi ili opovrgne autentičnost e-poruka. Istraga američkih obavještajnih agencija pokazala je da nije bilo očiglednih falsifikata. Većina poruka je odražavala uobičajenu komunikaciju u kampanji, ali curenje je osvijetlilo unutrašnje funkcioniranje predizborne kampanje.
   

   ---

VRSTE INFORMACIJSKOG POREMEĆAJA

Manipulirani sadržaj

Ovo je slučaj kada se autentičan sadržaj neovlašćeno mijenja ili falsificira radi obmane.

Primjer: Učenica Ema Gonzalez i troje njenih vršnjaka koji su preživjeli napad u školi na Floridi fotografirani su za naslovnicu časopisa Teen Vogue, a časopis je napravio video u kome Gonzalez para streljačku metu na pola. Ovaj

Lažni sadržaj

Ova kategorija opisuje sadržaj koji nema činjeničnu osnovu i potpuno je izmišljen.

Primjer: Godine 2012,

Deepfake (Deepfakes)

Lažan sadržaj koji se koristi za izradu video i audio zapisa, stvarajući uvjerljive, ali lažne prikaze ljudi. 

Obmanjujući sadržaj

Autentične informacije predstavljene izvan konteksta. Može se pojaviti u mnogim oblicima, kao što je odabir dijela citata kako bi se podržalo određeno gledište ili stvaranje statistika koje podržavaju određenu tvrdnju.

Primjer: Tvrdnje da je UNESCO uklonio rodno mesto Isusa sa svoje liste svetske baštine izostavljaju kontekst da je mesto samo uklonjeno sa liste "ugroženih" zbog toga što je restauracijom status tog mjesta popravljen.

Lažan kontekst

Sadržaj koji je autentičan, ali je preinačen i dijeljen sa lažnim kontekstualnim informacijama.

Primjer: Godine 2019, slike smeća u Hyde parku pogrešno su povezane sa protestima protiv globalnog zagrijavanja, iako događaj nije imao nikakve veze sa protestima. 

Lažna povezanost

To je tehnika nazvana clickbait, koja se koristi za privlačenje pažnje i povećanje klikova kroz prilično obmanjujuće i senzacionalističke naslove, vizualne sadržaje ili opise.

Primjer: Tvrdnje o "kućama za £1 u Italiji" često izostavljaju značajne troškove renoviranja (obavezne), dovodeći u zabludu potencijalne kupce.

"Zavodljivi” sadržaj

Ova kategorija opisuje imitaciju autentičnih izvora. Na primjer, koristi se logo poznatog brend-a ili ime uz lažan sadržaj.

Primjer: Imitatorska web stranica koji oponaša belgijske novine Le Soir lažno je tvrdila da je Macronova kampanja financirana od strane Saudijske Arabije, šireći dezinformacije tokom francuskih izbora 2017. godine.

Teorije zavjere

Teorije zavjere pokušavaju objasniti značajne događaje i okolnosti kao zlonamjerne postupke tajnih i moćnih ljudi i skupina. 

Primjer: Neutemeljene tvrdnje o porijeklu COVID-19 iz kineskog laboratorija opstale su uprkos znanstvenim dokazima koji ih opovrgavaju ili, svakako, dovode u sumnju te tvrdnje

Satira i parodija

Vijesti satire i parodije uglavnom nisu uključene u tipologiju informacijskog poremećaja jer nemaju namjeru da prevare ili nanesu štetu. Međutim, one imaju potencijal da prevare ljude. Kada se dijele i zatim ponovo dijele, originalni kontekst sadržaja može se izgubiti.

Primjer: Parodijski članak koji je 2012. godine proglasio Kim Jong-Un-a za "Najseksipilnijeg čovjeka na svijetu" neki mediji pogrešno su shvatili kao istinit. 

Prevladavanje informacijskog poremećaja

Snalaženje u dezinformacijama zahtjeva vještine kritičkog razmišljanja, a borba protiv informacijskog poremećaja zahtjeva višestruki pristup:

• Obrazovanje: Promoviranje medijske pismenosti kako bi se pomoglo učenicima da kritički pristupe i procjenjuju sadržaj.
• Regulacija: Različite platforme treba trebaju sprovesti mere koje smanjuju širenje dezinformacija.
• Tehnologija: Razvoj alata za otkrivanje i označavanje lažnog sadržaja.
  
  

ZAKLJUČAK

Informacijski poremećaj predstavlja značajan izazov u digitalnom dobu. Razumijevanjem njegovih vrsta i mehanizama, pojedinci mogu postati svjesniji i smanjiti štetu koju takav lažan sadržaj može nanijeti. Stoga, kako se svi svakodnevno suočavamo sa ovim pitanjima, važno je njegovati kritičko razmišljanje i medijsku pismenost.