Nastavna jedinica 6. Lažne vijesti, dezinformacije i malinformacije

UVOD

U današnjem digitalnom svijetu, razlikovanje između činjenica i fikcije je od suštinskog značaja. U ovoj lekciji, naučiti ćete kako prepoznati "lažne vijesti" i razumjeti razliku između dezinformacija i misinformacija. Razmotriti ćemo primjere i vježbati vještine koje vam pomažu da prepoznate obmanjujuće informacije.

Ciljevi

Na kraju ove lekcije, moći ćete:

• Definirati lažne vijesti, dezinformacije i misinformacije.
• Prepoznati primjere dezinformacija i misinformacija.
• Koristiti praktične alate za provjeru informacija i procjenu njihove pouzdanosti.

 
DEFINICIJE I KLJUČNI POJMOVI

Jedan od najvećih izazova u današnjem svijetu prepunom informacija je osigurati da ono što pronađete bude vjerodostojno. Dezinformacije i pristranost su raširene, stoga je ključno da provjeravate činjenice sa kojima se susrećete. Ovaj proces podrazumijeva provjeru informacija iz više izvora kako bi ona bila dosljedna i točna.

• Lažne vijesti: lažne informacije predstavljene kao vijesti.
  Mogu se širiti kroz tradicionalne medije ili društvene mreže.
• Dezinformacije: lažne informacije koje su namjerno stvorene kako bi obmanule ljude.
• Misinformacije: netočne informacije koje se dijele bez zle namjere, obično zbog greške ili nesporazuma.
  
  

Primjer:

Zamislite da vidite objavu na društvenim mrežama koja tvrdi da poznata ličnost napušta svoju karijeru kako bi pokrenula novi biznis u vašoj zemlji. Ako je ovo samo glasina koja se djeli bez provjere činjenica, to su misinformacije. Međutim, ako je neko stvorio priču kako bi promovirao nepovezan proizvod koristeći ime poznate ličnosti, to su dezinformacije.

Source: Bundesregierung.de

 
ZAŠTO LJUDI PRAVE I DIJELE LAŽNE VIJESTI?

Lažne vijesti mogu biti širene iz različitih razloga:

• Financijska dobit: neki ljudi prave lažne vijesti kako bi privukli klikove i zaradili novac od oglasa.
• Politička agenda: dezinformacije mogu se koristiti za utjecaj na javno mnijenje ili manipulaciju ishodima izbora.
• Zabava ili humor: satirične vijesti ponekad mogu biti pogrešno shvaćene kao prave vijesti ako nisu jasno označene.
  
  

AKTIVNOST

Sjetite se nedavnog primjera gdje ste vidjeli ili čuli nešto što se kasnije ispostavilo kao netočno. Da li je to bilo dijeljeno namjerno (dezinformacije) ili greškom (nesporazum)? Koji bi mogao biti razlog za to?

PREPOZNAVANJE DEZINFORMACIJA I MISINFORMACIJA

Lažne vijesti mogu biti teške za prepoznavanje, posebno ako su napravljene da izgledaju kao pouzdane vijesti. Evo nekih naznaka da je vijest lažna:

• Sumnjivi izvori: da li su informacije iz poznatog i kredibilnog izvora? Da li dolaze od izvora poznatog po širenju senzacionalističkih ili „napuhanih“ vijesti?
• Prenaglašeni naslovi: "Šokantno!" ili "Nevjerojatno!"; naslovi često pokušavaju privući vašu pažnju, ali nisu uvijek pouzdani.
• Emocionalno nabijen jezik: članci koji pokušavaju da vas razbjesne ili uplaše mogu koristiti emocije kako bi utjecali na vas.
• Nedostatak dokaza: pouzdane vijesti imaju izvore ili dokaze koji potkrepljuju njihove tvrdnje. Ako nema dokaza, budite oprezni.
  
  

Izvor: Cornel University Library

STUDIJA SLUČAJA

Razmislite o nedavnom primjeru iz regije: glasine o čudotvornim lijekovima za COVID-19 širile su se tijekom pandemije. Mnoge objave na društvenim mrežama tvrdile su da određena hrana ili suplementi mogu „izliječiti“ COVID-19. Često su ove tvrdnje bile dezinformacije, stvorene od strane pojedinaca koji su željeli da prodaju određene proizvode. U drugim slučajevima, u pitanju su bile misinformacije, koje su dijelili ljudi koji su neosnovano vjerovali u djelotvornost lijeka.

PRAKTIČNI ALATI ZA VERIFIKACIJU INFORMACIJA

Ove jednostavne tehnike mogu vam pomoći da provjerite da li su informacije pouzdane:

1. Web stranice za provjeru činjenica:

• Stranice kao što su Faktograf (Hrvatska) ili Raskrinkavanje (Srbija) korisni su za provjeru vijesti i tvrdnji.
• Aktivnost: pronađite aktualnu priču na internetu i koristite jednu od ovih stranica da provjerite da li je pouzdana. Šta oni kažu o tome?
  
  

2. Pretraga slika unazad (Reverse Image Search)

• Lažne vijesti često koriste obmanjujuće slike. Možete koristiti Google-ovu Reverse Image Search ili TinEye da provjerite da li je slika promijenjena ili korištena izvan konteksta.
• Aktivnost: pretražite sliku koju ste vidjeli u nekoj vijesti ili na društvenim mrežama. Gdje se još ona pojavljuje? Da li je slika upotrijebljena u istom, originalnom kontekstu, ili joj je dat drugačiji kontekst i značenje?
  
  

3. Provjera izvora:

• Potražite izvor originalne informacije. Ako se informacija ne može pratiti do pouzdanog izvora, možda nije vjerodostojna.
• Primjer: ako vijest o javnoj ličnosti nema službenu izjavu ili link ka pouzdanom mediju, budite sumnjičavi.
  
  

KONAČNA LISTA ZA PROVJERU LAŽNIH VIJESTI

Prije nego što povjerujete ili podijelite vijesti na internetu, postavite sebi pitanja:

• Tko je izvor ovih informacija?
• Da li me naslov pokušava šokirati ili uplašiti?
• Mogu li pronaći ove vijesti na drugim pouzdanim stranicama?
• Da li postoje izvori ili dokazi koji podržavaju iznesene tvrdnje?
• Da li sam provjerio/la informacije na pouzdanoj stranici za provjeru činjenica?

Korištenje ovih alata i savjeta može vam pomoći da postanete kritičniji i odgovorniji korisnik informacija. 

Ovaj pristup će vam pomoći da prepoznate lažne vijesti, razumijete razliku između dezinformacija i misinformacija, i zaštitite se od obmanjujućih informacija na internetu. Zapamtite, biti informiran znači biti kritičan!