Nastavna Jedinica 9. Medijski aktivizam mladih

UVOD

Aktivizam mladih je oduvijek bio moćna snaga za društvene promjene, a u modernom dobu dobio je nove oblike sa pojavom digitalne tehnologije. Ova lekcija daje kratku definiciju aktivizma mladih, njegove glavne oblike, ključne nedavne primjere, izazove sa kojima se suočava, posebno u vezi sa novom tehnologijom i društvenim mrežama, kao i njegov ukupni značaj u društvu. Pored toga, lekcija razmatra nalaze najnovijeg istraživanja ADMe grupe u Beču, koje pokazuje da društvene mreže poboljšavaju informirano donošenje odluka samo za pojedince koji imaju dobro razvijenu političku svijest, kritičko razmišljanje i prethodno su ovladali tradicionalnim medijima i istraživačkim vještinama. Stoga, iako društvene mreže nude ogromne mogućnosti za aktivizam mladih, njihova uloga je dvosjekli mač. Lekcija završava raspravom o tome da li medijski aktivizam može produbiti ili ometati našu političku i informacijsku svijest, i kako iskoristiti njegov pun potencijal kroz savladavanje ne samo novih tehnologija, već i kritičke medijske pismenosti i aktivnog angažmana.

Aktivizam mladih: definicija i utjecaj

Aktivizam mladih predstavlja aktivno sudjelovanje mladih ljudi u nastojanjima da promoviraju društvene promjene. On obuhvata širok spektar aktivnosti, u koje spadaju protesti, kampanje za zagovaranje, podizanje svijesti, građansko angažiranje i volontiranje. Iako se često povezuje sa javnim demonstracijama, aktivizam mladih također uključuje suptilnije oblike uključivanja, poput obrazovnih inicijativa i izgradnje vještina za građansko sudjelovanje. Definicija je vremenom evoluirala kako bi obuhvatila različite pristupe poticanju aktivnog građanstva.

Aktivizam mladih je ključan za društveni napredak. Mladi ljudi donose svježe perspektive, energiju i posvećenost u rješavanje društvenih pitanja. Njihovo sudjelovanje pomaže u oblikovanju budućeg liderstva i potiče demokratsko sudjelovanje. Kao što ističe naučnik Ron Kazimir, stanje mladih direktno utječe na društvene aspiracije i izazove, što dodatno naglašava značaj njihovog aktivizma.

Digitalno doba je transformiralo aktivizam mladih pružajući nove alate za angažman, poput društvenih mreža. Međutim, ono također predstavlja izazove poput održavanja dugoročne posvećenosti, prevladavanja digitalnog jaza i suprotstavljanja nadzoru vlade.

Uprkos ovim preprekama, mladi aktivisti nastavljaju da koriste digitalne platforme kako bi pojačali svoj glas i pokrenuli promjene.

Kao budući lideri, mladima je neophodno da prihvate aktivizam, prepoznajući njegov potencijal da se suoče sa izazovima 21. stoljeća i oblikuju bolji svet za svoje zajednice i šire.

Utjecaj društvenih mreža na oblikovanje našeg svijeta

Društvene mreže značajno oblikuju naš svijet, što je tvrdnja dobro potkrijepljena stvarnim događajima u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u – Brexit-u i izbornim pobjedama Donald-a Tramp-a. Ovi primjeri pokazuju kako su platforme društvenih mreža postale ključni alati za utjecanje na javno mnijenje i političke ishode. Cambridge Analytica je odigrala ključnu ulogu kako u referendumu o Brexit.u tako i u izborim za prvi mandat Donald-a Tramp-a, koristeći podatke sa Facebook-a kako bi ciljala neodlučne ili neangažirane glasače kroz visoko personalizirane online kampanje. Njihove strategije mobilizirale su pasivne pojedince u Brexit-u i potisnule potencijalne glasove za Hilary Clinton u SAD-u, značajno utječući na oba ishoda.

Izvor: BBC.

Više informacija o ovom slučaju može se naći u ovom kratkom videu u produkciji BiBiSi-ja

U novije vrijeme, uloga društvenih mreža u oblikovanju političkih narativa bila je evidentna u angažmanu Elon Musk-a tokom najnovijih predsjedničkih izbora u SAD-u. Koristeći svoju platformu, X (ranije Twitter), Musk je pojačavao dezinformacije, uključujući lažirani video o Kamali Harris, koji je zabilježio između 120 i 130 milijuna pregleda. Iako je Musk tvrdio da je samo ponovo objavio video, nije ga jasno označio kao lažan, ostavljajući mnoge gledaoce potencijalno nesvjesnima da je u pitanju lažni video.

Ovi slučajevi naglašavaju ogromnu moć društvenih mreža u utjecanju na odluke o spornim pitanjima. Međutim, to ne znači da je društvo ušlo u Orwell-ovsku distopiju u kojoj se mišljenjima lako manipulira. 

Duboko ukorjenjena uvjerenja, poput protivljenja smrtnoj kazni ili preferiranja demokratskih sistema, i dalje su otporna na vanjske utjecaje. Ipak, kada su u pitanju neodlučne ili kontroverzne teme – poput izbornih preferencija ili javno-zdravstvenih politika – društvene mreže pružaju ogromnu arenu za političku manipulaciju.

Zaključak je jasan: društvene mreže igraju značajnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i političkih pejzaža, čak i u dobro uspostavljenim demokracijama. Ovo postavlja ključna pitanja o etičkoj upotrebi ovih platformi i potrebi za zaštitom javnog diskursa od neprikladne manipulacije.

Aktivizam mladih i društvene mreže

Široko prihvaćanje društvenih mreža je relativno nov fenomen, koji se javlja s platformama poput Facebook-a, YouTube-a i TikTok-a koje su se pojavile u posljednja dva desetljeća. Razumijevanje njihovih dugoročnih efekata zahtjeva vrijeme, ali neki obrasci su već vidljivi.

Izvještaj Europske komisije naglašava da mladi ljudi sada provode značajno vrijeme na internetu, oslanjajući se na društvene mreže, posebno privatne platforme za razmjenu poruka poput Instagrama i Messangera, kao svoj primarni izvor vijesti. Međutim, preko 40% mladih svakodnevno nailazi na lažne vijesti, a malo njih provjerava točnost takvih informacija. Mnogima nedostaje medijska pismenost, što ih čini podložnim dezinformacijama i manipulaciji.

Ovaj trend je naveo neke da predviđaju distopijske ishode: društvo politički apatičnih, lako manipuliranih pojedinaca koje kontroliraju elite koristeći tehnologiju. Povijesne usporedbe naglašavaju kontrast sa prošlim epohama aktivizma mladih, poput pokreta za građanska prava ili antiratnih protesta 1960-ih. Kritičari tvrde da su današnji mladi više usredotočeni na sebe i manje građanski angažirani.

Drugi osporavaju ovaj stav, sugerirajući da je aktivizam mladih evoluirao. Umjesto tradicionalnog sudjelovanja, mladi ljudi se angažiraju kroz društvene mreže, volonterski rad i netradicionalne pokrete. Platforme poput Facebook-a i Twittera-a nude alate za aktivizam, ali održavanje dugoročnog angažmana ostaje izazov. Dok manjina koristi društvene mreže za poboljšanje političke svijesti, većina upada u zabavno orijentiranu ili pasivnu upotrebu, ograničavajući njihov pozitivan utjecaj.

Platforme društvenih mreža postale su ključni alati za aktivizam mladih, nudeći mogućnosti bez presedana za građansko angažiranje i političku mobilizaciju. Međutim, njihova efikasnost i dalje je predmet debate. Studije otkrivaju da mladi koriste platforme poput Facebook-a i X/Twittera-a za lakše organiziranje aktivizma, ali održavanje dugoročnog angažmana i motivacije pokazuje se izazovnim.

Facebook i X/Twitter igraju različite uloge u aktivizmu. Facebook često služi kao centar za kreiranje grupa usmjerenih na određene ciljeve. Međutim, održavanje interesa članova tokom vremena ostaje teško. X/Twitter, nasuprot tome, promovira širu interakciju sa korisnicima koji raspravljaju o različitim temama. Ova dinamika potiče trenutni angažman, ali ne rezultira uvijek opipljivim promjenama, često ograničavajući aktivizam na simboličnu ili površnu razinu.

Arapsko proljeće je istaknuti primjer kako društvene mreže mogu pokrenuti aktivizam mladih. Počevši od 2010. godine, ovaj val protesta i revolucija preoblikovao je Bliski Istok. Mladi aktivisti koristili su platforme poput Facebook-a, Twitter-a i YouTube-a za organiziranje demonstracija, podizanje svijesti i razmjenu informacija u zemljama poput Tunisa i Egipta. Ove platforme zaobišle su državnu cenzuru, omogućavajući masovnu mobilizaciju. Pokušaji vlada da blokiraju pristup internetu, poput ograničavanja web stranica u Tunisu i petodnevne blokade interneta u Egiptu, samo su ojačali odlučnost sudionika.

Uprkos ovom potencijalu, korištenje društvenih mreža ima značajna ograničenja. Istraživanje ADMe grupe iz Beča naglašava da većina mladih koristi društvene mreže prvenstveno za zabavu, a manji broj pristupa političkim sadržajima. Politički aktivni korisnici često već posjeduju razvijenu političku svijest. Nasuprot tome, većina mladih bez takvog temelja postaje žrtva algoritama koji stvaraju „filter balone“ koji ”vrte” uske, slične i često pristrane informacije. 

Tipologija korisnika zasnovana na dvije dimenzije: zabavno-orijentirana upotreba i politička upotreba društvenih mreža.

Ovaj fenomen komplicira razvoj kritičkog razmišljanja među mladim korisnicima. Umjesto da potiču informirano angažiranje, društvene mreže često doprinose površnom razumijevanju i širenju dezinformacija. Samo oni koji su opremljeni vještinama za kritičku analizu i traženje različitih izvora informacija mogu iskoristiti društvene mreže kao izvor znanja. Za ostale, ove platforme mogu dovesti do intelektualne stagnacije, jačajući pojednostavljene poglede i obeshrabrujući dublju političku svijest.

Ukupni utjecaj društvenih mreža na aktivizam mladih je, prema tome, mješovit. Iako ovi alati imaju potencijal da transformiraju angažiranje, njihova efikasnost u velikoj mjeri ovisi o prethodnom znanju i vještini korisnika. Za većinu mladih ljudi, kojima nedostaje odgovarajuća „obuka“ ili iskustvo, društvene mreže stoga često služe kao prepreka, a ne kao pokretač političkog osnaživanja.

Da zaključimo, iako društvene mreže nude ogromne mogućnosti za aktivizam mladih, njihova je uloga dvosjekli mač. One mogu ili produbiti političku i informacijsku svijest za manjinu informiranih korisnika ili doprinijeti intelektualnoj izolaciji i površnosti za većinu korisnika. Korištenje njihovog punog potencijala zahtjeva ne samo pristup tehnologiji, već i kritičku medijsku pismenost i aktivno angažiranje sa različitim perspektivama.